Skip to main content

[IV] PLAN RADA I KARTOTEKA 1. Sadržaj kao radna hipoteza


[IV] PLAN RADA I KARTOTEKA
1. Sadržaj kao radna hipoteza
Rad na diplomskom počnite pisanjem naslova, uvoda i sadržaja - uradite upravo ono što svaki autor radi na kra-Ju: Uputstvo deluje paradoksalno: početi od kraja? Ali ko kaže da sadržaj dolazi na kraju? U nekim knjigama je na početku, tako da čitalac može odmah da stekne predstavu o onome što će tamo naći, Drugim rečima, napisati odmah sadržaj kao radnu hipotezu znači utvrditi opseg rada.
Na primedbu da će se tokom rada ukazati potreba za rekonstrukcijom hipotetičkog sadržaja i da će on na kra-ju izgledati sasvim drugačije, odgovaram: svakako, ali će-te ga lakše prepraviti ako imate polaznu tačku.
Zamislite da krećete kolima na put od hiljadu kilome-tara, a imate na raspolaganju nedelju dana. Iako ste na od-moru nećete izaći iz kuće i krenuti u pravcu koji vam pr-vi padne na pamet. Napravićete plan, recimo Milano-Na-pulj (Autostrada del Sole) s ponekim skretanjem u Firen-cu, Sijenu, Areco, dužim zadržavanjem u Rimu i posetom Montekasinu. Ako usput shvatite da ste se u Sijeni zadr-žali duže nego što ste planirali i da bi, pored Sijene, tre-balo videti San Điminijano, odlučićete da izostavite Mon-tekasino. Ili, kad stignete u Areco, može vam pasti na pa-met da savijete prema istoku i posetite Urbino, Peruđu, Asizi, Gubio. To znači da ćete - iz veoma ozbiljnih raz-loga - promeniti maršrutu usred putovanja. Ali ste prome-nili maršrutu koja je postojala.

Uradite tako. Napravite plan rada. Ovaj plan će ima-ti formu privremenog sadržaja; još bolje ako ga koncipi-rate kao pregled u opštim crtama i uz svako poglavlje da-te kraći rezime. Na taj način ćete sebi razjasniti šta želi-te da uradite, a predstavićete razumljiv projekat vašem mentoru. Najzad, shvatićete da imate jasne ideje. Ima pro-jekata koji izgledaju sasvim jasni dok ne počnete o njima da razmišljate, ali kad počnete da pišete kao da vam kli-ze iz ruku. Možete imati jasne ideje o početku i kraju ra-da, a ne znati kako da povežete jedno i drugo ni šta je između. Diplomski rad je kao partija šaha iz mnogo po-teza: morate na početku predvideti poteze kojima ćete da-ti šah protivniku, u suprotnom, neće vam to poći za ru-kom nikada.
Da budemo precizniji, plan rada sadrži naslov, sadr-žaj i uvod. Dobar naslov je već jedan projekat. Ne govo-rim o naslovu koji prijavljujete u sekretarijatu mnogo me-seci ranije i koji je do te mere uopšten da dopušta bez-broj varijacija; govorim o „tajnom" naslovu vašeg rada, onom koji se obično pojavljuje kao podnaslov. Jedan rad može imati „zvaničan" naslov Atentat na Toljatija i radio, ali podnaslov (i pravi naslov rada) biće: Upotreba pobede Đina Bartalija na Tur d' Fransu s ciljem skretanja pažnje javnog mnjenja s aktuelnog političkog zbivanja: analiza radijskog materijala. Pošto ste utvrdili tematski okvir, od-lučujete da se pozabavite samo jednim aspektom. U na-slovu teme sadržano je i pitanje: da li je radio iskoristio pobedu Đina Bartalija, odnosno da li je postojala očigled-na namera da se skrene pažnja publike sa atentata na To-ljatija? Može li takav projekat biti otkriven u analizi sa-držaja radijskih vesti? Evo kako „naslov" (preinačen u pitanje) postaje suštinski deo plana rada.

Odmah po.što sam razradio ovo pitanje, moraću da na-pravim uslovnu podelu rada na etape koje odgovaraju po-glavljima u sadržaju. Na primer:
Literatura o temi
Događaj
Radijske vesti
Kvantitativna analiza vesti i raspored emitovanja
Analiza sadržaja vesti
Zaključci
Ili:
Događaj: sinteza različitih izvora informisanja
Radiofonske vesti od atentata do pobede Bartalija
Radiofonske vesti u naredne tri godine, od pobede
Bartalija
Kvantitativno poređenje dve serije vesti
Komparativna analiza sadržaja dve serije vesti
Socijalno-političko vrednovanje
Poželjno je da sadržaj bude mnogo analitičniji. Mo-žete ga napisati na papiru većeg formata i naslove uneti olovkom, jer ćete ih tokom rada brisati i zamenjivati dru-gim.
Struktura nalik na drvo je takođe jedan od načina da napravite radnu verziju sadržaja.
Opis događaja
Radiofonske vesti... od atentata do Bartalija

Comments

Popular posts from this blog

4. Fusnote

4. Fusnote 4.1. Čemu služe? Vrlo je rasprostranjeno mišljenje da su ne samo na-učni radovi nego i knjige s mnogo fusnota primer učenog snobizma i često samo bacanje prašine u oči. Ne može se, naravno, negirati da mnogi autori gomilaju fusnote da bi svom radu dali veći značaj niti da drugi trpaju u fusnote nebitne informacije, možda čak i bezočno ukradene iz kri-tičke literature. Ali to ne znači da fusnote, kada se kori-ste s merom, nisu korisne. Koja je prava mera, teško je reći, zavisi od vrste rada. Pokazaćemo vam slučajeve ka-da su fusnote potrebne i kako se pišu. Fusnote ukazuju na izvor iz kojeg se citira. Ako bi se podaci o izvoru pojavili u samom tekstu, čitanje te stra-ne bi bilo otežano. Ima, naravno, načina da se bitne refe-rence daju u samom tekstu i tako izbegnu fusnote. Ali one upravo za to služe. Ako se radi o bibliografskom podat-ku, bolje je da bude u fusnoti nego na kraju knjige ili po-glavlja, jer se na prvi pogled može videti o čemu je reč. U fusnotama s

[I] ŠTA JE DIPLOMSKI RAD I ČEMU SLUŽI? 1. Zašto treba pisati diplomski rad?

[I] ŠTA JE DIPLOMSKI RAD I ČEMU SLUŽI? 1. Zašto treba pisati diplomski rad? Diplomski rad je pisani sastav, prosečnog obima iz-medu sto i četiri stotine kucanih strana, u kome student obraduje temu koja je u uskoj vezi s predmetom studija. Diplomski rad je, prema italijanskom zakonu, neophodan za okončanje studija. Kad položi sve predviđene ispite, student brani svoj rad pred komisijom koja najpre saslu-ša kraći izveštaj mentora (profesora s kojim se „radi" te-ma) i jednog ili više kontramentora koji iznose svoje pn-medbe kandidatu; otvara se rasprava u kojoj učestvuju i ostali članovi komisije. Na osnovu mišljenja dva mentora koji su odgovorni za kvalitet (ili nedostatke) rada i spo-sobnosti kandidata da odbrani stavove iznete u radu, ko-misija formira svoj sud. Uzimajući u obzir i prosečnu oce-nu tokom studija, komisija ocenjuje rad sa ocenom u ra-sponu od šezdeset šest do sto deset s pohvalom i moguć-nošću da rad bude objavljen. Ova pravila poštuju se na većini humanisti

3. Citati 3.1. Kada i kako se citira: deset pravila

3. Citati 3.1. Kada i kako se citira: deset pravila U jednom radu obicno ima mnogo citata iz tuđih tek-stova: iz dela koje je predmet vašeg rada ili primarni iz-vor, zatim iz kritičke literature o temi tj. sekundarnih iz-vora. To znači da praktično postoje dve vrste citata: a) ci-tira se jedan tekst koji se zatim tumači i b) citira se je-dan tekst kao potvrda sopstvenog tumačenja. Teško je reći da li citata treba da ima mnogo, jer to zavisi od vrste rada. Kritička analiza jednog pisca očigled-no zahteva analizu dužih odlomaka iz njegovih dela. U drugim slučajevima citat može biti manifestacija lenjosti, ukoliko kandidat ne želi ili nije u stanju da rezimira niz činjenica i radije ostavlja čitaocu da to sam uradi. Daćemo zato deset pravila za citiranje: Praviio 1 - Odlomke koji su predmet analitičkog tu-mačenja treba citirati u razumnom opsegu. Pravilo 2- Kritička Hteratura se citira samo kada svo-jim autoritetom potkrepljuje ili potvrđuje neku našu tvrd-nju. Ako je