Skip to main content

6. Naučnički dignitet


6. Naučnički dignitet

U jednom od prethodnih poglavlja pomenuli smo skromnost naučnika, a sada govorimo o njegovom digni-tetu: pod tim podrazumevamo hrabrost u izlaganju.
Nema ničeg iritantnijeg od onih radova (a dešava se isto i s knjigama) u kojima autor stalno iznosi excusa-tiones non petitae.
Nismo kvalifikovani da se uhvatimo u koštac s jed-nom takvom temom, ali bismo rado postavili hipotezu o...
Za šta niste kvalifikovani? Posvetili ste mesece a možda i godine temi koju ste izabrali, pročitali ste valjda sve što je trebalo, razmišljali ste o njoj, pravili ste beleške i sada shvatate da niste kvalifikovani? Pa šta ste radili sve to vreme? Ako mislite da niste kvalifikovani, nemojte predavati rad. Ako ga predate, to je zato što osećate da ste spremni i nemate pravo da se izvinjavate. Znači, pošto ste izneli mišljenja dftigih, suočili se s poteškoćama i utvrdi-li da li su u odnosu na datu temu mogući različiti odgo-vori, bacite se na posao.
Slobodno recite „smatramo da" ili „može se reći da". U trenutku u kome govorite, vi ste stručnjak. Ako se ispostavi da ste lažni stručnjak, utoliko gore po vas, ali nemate pravo da budete neodlučni. Vi služite čovečanstvu i u njegovo ime govorite o ovoj temi. Budite skromni i obazrivi pre nego što otvorite usta, ali kad ih otvorite bu-dite gordi i ponosni.
Pisati rad o temi X znači pretpostaviti da se niko pre vas nije tako temeljno pozabavio tom temom. Ova knjiga vas je naučila da budete oprezni u izboru teme, da je što preciznije formulišete, makar se ograničili na samo jedan segment. Ali o tome što ste izabrali, makar i samo Vari-jacije u prodaji dnevnih iistova na uglu Via Pizakane i Via Gustavo Modena od 24 do 28 avgusta 1976, u toj oblasti vi treba da budete najveći živi autoritet.
I ako ste izabrali jedan kompilativan rad koji rezimi-ra sve što je rečeno o nekoj temi bez novih činjenica ili sudova, vi ste autoritet u smislu poznavanja onoga što su drugi rekli. Niko ne može bolje od vas poznavati sve ono što je rečeno o toj temi.

Comments

Popular posts from this blog

4. Fusnote

4. Fusnote 4.1. Čemu služe? Vrlo je rasprostranjeno mišljenje da su ne samo na-učni radovi nego i knjige s mnogo fusnota primer učenog snobizma i često samo bacanje prašine u oči. Ne može se, naravno, negirati da mnogi autori gomilaju fusnote da bi svom radu dali veći značaj niti da drugi trpaju u fusnote nebitne informacije, možda čak i bezočno ukradene iz kri-tičke literature. Ali to ne znači da fusnote, kada se kori-ste s merom, nisu korisne. Koja je prava mera, teško je reći, zavisi od vrste rada. Pokazaćemo vam slučajeve ka-da su fusnote potrebne i kako se pišu. Fusnote ukazuju na izvor iz kojeg se citira. Ako bi se podaci o izvoru pojavili u samom tekstu, čitanje te stra-ne bi bilo otežano. Ima, naravno, načina da se bitne refe-rence daju u samom tekstu i tako izbegnu fusnote. Ali one upravo za to služe. Ako se radi o bibliografskom podat-ku, bolje je da bude u fusnoti nego na kraju knjige ili po-glavlja, jer se na prvi pogled može videti o čemu je reč. U fusnotama s

[I] ŠTA JE DIPLOMSKI RAD I ČEMU SLUŽI? 1. Zašto treba pisati diplomski rad?

[I] ŠTA JE DIPLOMSKI RAD I ČEMU SLUŽI? 1. Zašto treba pisati diplomski rad? Diplomski rad je pisani sastav, prosečnog obima iz-medu sto i četiri stotine kucanih strana, u kome student obraduje temu koja je u uskoj vezi s predmetom studija. Diplomski rad je, prema italijanskom zakonu, neophodan za okončanje studija. Kad položi sve predviđene ispite, student brani svoj rad pred komisijom koja najpre saslu-ša kraći izveštaj mentora (profesora s kojim se „radi" te-ma) i jednog ili više kontramentora koji iznose svoje pn-medbe kandidatu; otvara se rasprava u kojoj učestvuju i ostali članovi komisije. Na osnovu mišljenja dva mentora koji su odgovorni za kvalitet (ili nedostatke) rada i spo-sobnosti kandidata da odbrani stavove iznete u radu, ko-misija formira svoj sud. Uzimajući u obzir i prosečnu oce-nu tokom studija, komisija ocenjuje rad sa ocenom u ra-sponu od šezdeset šest do sto deset s pohvalom i moguć-nošću da rad bude objavljen. Ova pravila poštuju se na većini humanisti

3. Citati 3.1. Kada i kako se citira: deset pravila

3. Citati 3.1. Kada i kako se citira: deset pravila U jednom radu obicno ima mnogo citata iz tuđih tek-stova: iz dela koje je predmet vašeg rada ili primarni iz-vor, zatim iz kritičke literature o temi tj. sekundarnih iz-vora. To znači da praktično postoje dve vrste citata: a) ci-tira se jedan tekst koji se zatim tumači i b) citira se je-dan tekst kao potvrda sopstvenog tumačenja. Teško je reći da li citata treba da ima mnogo, jer to zavisi od vrste rada. Kritička analiza jednog pisca očigled-no zahteva analizu dužih odlomaka iz njegovih dela. U drugim slučajevima citat može biti manifestacija lenjosti, ukoliko kandidat ne želi ili nije u stanju da rezimira niz činjenica i radije ostavlja čitaocu da to sam uradi. Daćemo zato deset pravila za citiranje: Praviio 1 - Odlomke koji su predmet analitičkog tu-mačenja treba citirati u razumnom opsegu. Pravilo 2- Kritička Hteratura se citira samo kada svo-jim autoritetom potkrepljuje ili potvrđuje neku našu tvrd-nju. Ako je