2. Bibliografsko istraživanje
2.1. Kako koristiti biblioteku?
Kako se obavlja preliminarno
istraživanje u bibliote-ci? Ako se već raspolaže jednom pouzdanom
bibliografi-jom, pregleda se autorski katalog i stiče se uvid u ono šta
biblioteka nudi. Zatim se poseti još jedna biblioteka i ta-ko redom. Ali ovaj
metod podrazumeva jednu već sređe-nu bibliografiju (i pristup nizu biblioteka,
od kojih je jed-na možda u Rimu a druga u Londonu). Ovo se očigled-no ne odnosi
na moje čitaoce, a ni na profesionalne istraživače. Naučnik može otići u
biblioteku da potraži knjigu za koju zna da postoji, ali češće s ciljem da napravi
bi-bliografiju.
Napraviti jednu bibliografiju znači
tražiti ono što još uvek ne znamo da postoji. Dobar istraživač je sposoban da
uđe u biblioteku s malo znanja o svojoj temi, a da iz nje izađe s nešto više
informacija.
Katalog -
U situaciji kada tražimo nešto što još ne znamo ni da postoji, biblioteka nam
nudi neke olak.šice. Prva je, naravno, predmetni katalog. Autorski
katalog po abecednom redu služi onome ko već zna šta želi. Za ono-ga ko to još
ne zna, tu je predmetni katalog iz koga će u jednoj dobroj biblioteci, saznati
sve što mu treba, reci-mo, o padu Zapadnog rimskog carstva.
Ali predmetni katalog treba znati
koristiti. Jasno je da ne postoji odrednica ,,pad Rimskog carstva" pod P
(uko-liko nije u pitanju biblioteka s tako sofisticiranom karto-tekom). Treba
potražiti pod „Rimsko carstvo", a zatim pod „Rim" i na kraju pod
„istorija (rimska)". Ako imamo neko predznanje iz osnovne škole,
potražićemo pod ,,Ro-mul Augusto" ili „Augusto (Romul)",
„Orest", „Odova-kar", „Varvari" 1 „rimsko-varvarske
vladavine". Problemi se ne završavaju ovde, jer u mnogim bibliotekama
posto-je dva autorska i dva predmetna kataloga, stari koji seže do određenog
datuma i novi koji jo.š nije kompletiran (jednog dana će možda uključivati i
onaj stari ali za sa-da ne). Nije sigurno da će pad Rimske imperije biti u
sta-rom katalogu samo zato što se dogodio pre toliko godi-na; u stvari, ako je
u pitanju novo izdanje knjige obja-vljene pre dve godine, biće uvedena u
kartoteku novog kataloga. U nekim bibliotekama katalozi su odvojeni i od-nose
se samo na posebne fondove. U nekim drugim možete naći zajedno naslove i autore,
a ima i takvih u koji-ma su katalozi za knjige odvojeni od kataloga za
časopi-se (podeljeni na autorske i predmetne). Sve u svemu, tre-ba videti kako
funkcioniše biblioteka u kojoj radite i shodno tome odlučiti, Može vam se
dogoditi da pronađe-te biblioteku u kojoj su knjige u prizemlju, a časopisi na
spratu.
Potrebna je i intuicija. Ako je
stari katalog baš jako star a ja tražim odrednicu „Retorica", bolje da
odmah ba-cim pogled i na „Rettorica", jer ko zna da neki marljivi
klasifikator nije tu stavio sve stare naslove koji se razme-ću duplim t.
Primetićete, zatim, da je autorski
katalog uvek pou-zdaniji od predmetnog, jer njegovo sastavljanje ne zavisi od
tumačenja bibliotekara koji se itekako pita kad je reč o predmetnom katalogu.
Ako biblioteka ima knjigu o Rosi
Đuzepeu, sigurno je da će ona biti u autorskom katalogu. Ali ako je Rosi Đuzepe
napisao članak „Uloga Odovakara u padu Zapad-nog rimskog carstva i ustoličenje
rimsko-varvarske vlada-vine", bibliotekar je mogao da ga registruje u
predmetnom katalogu pod „rimska (istorija)" ili „Odovakar", dok vi
prelistavate „Zapadno carstvo".
Ali može da se dogodi da mi katalog
ne pruži sve in-formacije koje tražim. Moraću u tom slučaju da počnem od nečeg
još elementarnijeg. U svakoj biblioteci postoji jedan deo ili sala u kojoj je
smeštena enciklopedijska i istorijska grada, kao i bibliografski registar. Ako
tražim nešto o Zapadnom rimskom carstvu, krenuću od rimske istorije da bih
napravio osnovnu bibliografiju, a zatim pre-ći na autorski katalog.
Bibliografski registar - Pogoduje
onima koji imaju ja-sne ideje o svojoj temi. Za određene discipline postoje
ču-veni priručnici u kojima se nalaze sve neophodne biblio-grafske informacije.
Za ostale postoji publikacija koja se neprestano dopunjuje novim bibliografskim
podacima, a ima i specijalizovanih izdanja te vrste s podacima iz od-ređene
oblasti. Uvid u bibliografske registre - ako su upotpunjeni novim izdanjima -
esencijalan je za pregled kataloga. Biblioteka može biti veoma dobro snabdevena
starijim delima, a nemati nova izdanja. Naći ćete, na pri-mer, priručnike iz
neke oblasti objavljene šezdesetih go-dina - i u njima veoma korisne
bibliografske indikacije -ne znajući da je izašlo nešto zanimljivo 1975. godine
(a možda biblioteka ima novija izdanja ali ih je tako klasi-fikovala u
predmetnom katalogu da ih niste prepoznali). Bibliografski registar dopunjen
novijim izdanjima daće vam neophodne informacije o poslednjim dostignućima u
jednoj oblasti.
Najkomotnije je pri formiranju
bibliografije konsultova-ti mentora. Možete se obratiti i bibliotekaru koji će
vas naj-verovatnije uputiti na policu s bibliografskim spiskovima. Druge savete
vam ovde i ne mogu dati jer, kao što je re-čeno, problem varira od jedne naučne
discipline do druge.
Bibliotekar -
Treba prevazići stidljivost, jer bibliote-ka često može dati pouzdane savete i
uštedeti vam vre-me. Morate znati da je direktor jedne biblioteke (izuzev u
slučaju prezauzetih i neurotičnih), posebno ako je mala, srećan kad može da
pokaže svoje dobro pamćenje i obra-zovanje, i bogatstvo svoje biblioteke. Ukoliko
je bibliote-ka daleko od velikih centara i slabo posećena, osoba ko-ja od njega
traži pomoć usrećiće ga.
S jedne strane, morate računati na
pomoć biblioteka-ra, ali nemojte se slepo pouzdati u njega. Bibliotekar nije
univerzalni stručnjak niti zna kako ste koncipirali svoj rad. Može da proceni
kao fundamentalno jedno delo koje vam neće mnogo koristiti, a da ne uzme u
obzir drugo koje vam je neophodno, izmedu ostalog i zato što ne postoji unapred
utvrđena hijerarhija korisnih i važnih dela. Za va-še istraživanje može se
pokazati odlučujućom jedna ideja koja se skoro greškom našla na stranici knjige
koja je u svakom drugom slučaju nebitna (po mišljenju većine ire-levantna), i
tu stranicu moraćete da otkrijete sami, intuici-jom, niko vam je neće doneti na
srebrnom poslužavniku.
Međubibliotečke konsultacije,
kompjuterizovani kata-lozi i pozajmica od drugih biblioteka -
Mnoge biblioteke objavljuju registre dopunjene najnovijim izdanjima: zato je u
određenim bibliotekama i za određene oblasti moguće konsultovati kataloge koji
vas informišu o bibliotečkom fondu drugih biblioteka. I ovde je dobro tražiti
informa-cije od bibliotekara. Ima specijalizovanih biblioteka pove-zanih
kompjuterom sa centralnom bankom podataka i za nekoliko sekundi možete saznati
da li određena knjiga po-stoji i gde. Pri Venecijanskom bijenalu, na primer,
formi-ran je Istorijski arhiv savremene umetnosti elektronski po-vezan s
arhivom Nacionalne biblioteke u Rimu. Operater unosi u računar naslov knjige
koju tražite i za nekoliko sekundi se na ekranu pojavljuju podaci o njoj.
Pretraživa-nje se može obaviti prema imenu autora, nazivu dela, te-mi koju
obrađuje, ediciji u kojoj je objavljena, izdavaču, godini objavljivanja itd.
Retko ćete u jednoj normalnoj
italijanskoj bibltoteci pronaći slične olakšice, ali informišite se uvek dobro
ier nikad se ne zna.
Kad
utvrdite da određena knjiga postoji u nekoj od italijanskih ili stranih
biblioteka, imajte na umu da posto-ji i međubibliotečka razmena, na
nacionalnom i međuna-rodnom nivou. Treba malo vremena. ali ukoliko je reč o
retkom primerku, vredi pokušati; naravno, ako biblioteka kojoj se obraćate
pozajmljuje tu knjigu (neke daju samo duplikate). Morate ispitati svaki slnčaj
pojedinačno, ako je moguće uz savet mentora. Ne zaboravite da često određe-ne
institucije postoje, a ne funkcionišu samo zato što od njih to ne tražimo.
Comments
Post a Comment